Seljački pod

Seljački pod  – ili masivne parketne daske velikih duljina i širina

Seljački pod je naziv za masivni parket većih dimenzija, širine do čak 40 cm koji svojim izgledom pruža osječaj starinskih podova , a današnjim obradama može dati moderan dojam.

U Europi ova vrsta parketa je vrlo popularana i najviše prisutan na tržištima Zapadne europe.
Seljački podovi u Hrvatskoj se nude u debljini od 14 do 22mm, širini 12 do 20cm te duljinama do 240 cm. Za izradu Seljačkog poda kao i kod klasičnog parketa, najčešće se koriste hrast, bukva, jasen, javor, ali i bagrem.

Seljački pod proizvodi se već završno obrađen (lakovi, ulja) dok se nelakirani seljački pod nakon polaganja lakira različitim lakovima ili uljima.

Određena istraživanja su pokazala da je dosta seoskih domaćinstava imalo drvene seljačke podove, ali ne u svim prostorijama. Iako ih je većina u glavnim prostorijama imalo zemljani pod, jer je bio lakši za održavati i čistiti, neki seljaci su imali drveni seljački pod u svojim spavaćim sobama. Seljački pod je do današnjih dana zadržao ime seljački baš zbog svoje duge povijesti.

U praksi mnogih investitora je dokazano kako neprihvatljiva ugradnja može upropastiti i najkvalitetnije drvene podove zato se treba držati smjernica ugradnje koje propisuju proizvođači.

Pravilna ugradnja Seljačkog poda

Postoji mnoštvo teorija i iskustva iz prakse kako prvilno ugrađivati podove velikih dimenzija, Seljački pod svakako spada u grupu tehnički najzahtjevnijih podova za ugradnju.

Na mjestu ugradnje moramo ispoštovati sljedeče uvjete:

– zidovi, stropovi i podovi trebaju imati dopuštenu vlažnost
Što znači da su svi ostali radovi u prostoriji trebali biti završeni minimalno 7 dana prije početka polaganja parketa
– temperatura zraka u prostoriji ugradnje 15-20 Celzijevih stupnjeva minimalno 5 dana prije početka radova i 5 dana po završetku radova
– vlažnost zraka u prostoriji 40% do 65%
– nakon postave ostaviti pod minimalno 7 dana da se smiri, prije početka brušenja

Klasiranje seljačkog poda hrast
GALEKOVIĆSPAČVA
GALLijepa izražena struktura, bočnica / polubočnica, male razlike u boji, kvržice do 5mm u bojiPRIMEUjednačena struktura i boja. Zdrave kvrge do max 6 mm u boji drva. Bez bjelike.
CLASSICGrublje izražena struktura, kvrge do 20mm promjera, veće razlike u bojiRustik AZdrave kvrge do max. 20 mm u boji drva (1 na 1m2). Ujednačena boja. Grublja struktura. Bez bjelike
COUNTRYGrubo izražena struktura, velike promjene boje, dozvoljene velike kvrge, bjeljikaRustik B/CVeće zdrave kvrge, kitane. Nemirna struktura. Male pukotine.
Rustik MVeće kvrge, kitane. Male pukotine. Sitni ubodi, kitani ili nekitani
Vrste završne obrade
SIROVO✔︎✔︎
LAKIRANO✔︎✔︎
ULJE✔︎✔︎
ČETKANJE✔︎✔︎
Termo tretiranje

Toplinska obrada drva bez unošenja dodatnih kemikalija, samo pod utjecajem topline, vlage i zraka i tako drvetu mijenja kemijsku strukturu staničnih stijenki.

U konačnici, nakon zagrijavanja na 100 stupnjeva, sušenja pa opet zagrijavanja na 212 Celzijevih stupnjeva i ponovnog spuštanja temperature dobija se proizvod koji u strukturi ima manje OH skupina na koje se voda može vezati, pa tako i materijal koji je otporniji na utjecaj vode.

Nakon što se takvom drvetu vrati vlažnost na potrebitih 5 posto ono se može upotrijebiti za opremanje vanjskih terasa, oblaganje pročelja zgrada, kao i za izradu vrtnog drvenog namještaja ili opremu sauna.

Uobičajeno se koristi bukva i jasen koji su za takvu obradu najpovoljniji izbor. Pregrijano drvo tzv. „termowood“ ima niži sadržaj vode (drvo higroskopski prihvaća gotovo upola manje vode) i manju brzinu upijanja, što mu daje veću dimenzijsku stabilnost (ne bubri i ne skuplja se).

No, ima i jedan bitan nedostatak – povećanu krtost i nestalnost boje pri UV zračenju.