Hrast, hrastov parket
Hrast (eng. Oak, lat. Quercus )
HRAST je najčešće je korištena drvna vrsta za izradu drvenih podova. Kvalitete slavonskog hrasta su poznate i priznate u cijelom svijetu. Od parlamenata u Mađarskoj, pa sve do Urugvaja i Čilea, Hrvatski (Slavonski) hrast je našao svoje mjesto.
Imati hrastov parket u domu kod nas je dugogodišnja tradicija. Kako resursi sirovina uvjetno rečeno nisu bezgranični, očekivati je da će pravo masivno drvo u budućnosti imati sve veću cijenu i polako zaista postajati luksuzna roba.
Samo drvo Hrasta ima vrlo izraženu živu strukturu i boju, te predstavlja tradicionalan i klasičan izbor i kao takav je preteča svim drvenim podovima.
Hrast je povijesno jasan simbol snage i izdržljivosti, te samim time predstavlja i idealan motiv za isticanje tih karakteristika u interijerima.
Hrast je oduvijek bio simblom otpornosti i čvrstoće. Hrastovi su važno drveće u sjevernom umjerenom području,a ima ih oko dvijestotine (200) vrsta. Od svih tih vrsta najpoznatiji su hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer, hrast sladun.
Zbog svoje karakteristične boje i čvrstoće hrast parket čini jedan od najprepoznatljivijih simbola Hrvatske.
Hrvatski proizvođači parketa visoko cijenjeni su na svjetskom tržištu parketa, te stalno ulažu u proizvodne procese, tako da zavisno od proizvođača u njihovim ponudama možete pronaći: klasični parket, lamel parket, lam parket, industrijski ili kant parket, te razne vrste gotovih parketa.
Dali ste znali da je upravo naša država četvrti proizvođač po količini proizvedenog parketa u svijetu?
Od toga hrast zauzima cca 70% ukupne proizvodnje.
Najveći šumski bazen hrasta lužnjaka u Hrvatskoj – Spačva, nalazi se u poriječju rijeka Spačve i Studve, u Vukovarsko – srijemskoj županiji.
Time predstavlja izuzetno velik pošumljeni prostor s dominantnom vrstom drveta – hrastom lužnjakom. O veličini i važnosti hrastovih šuma promatranog područja svjedoči podatak da se jedna petina svih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj nalazi se upravo u Spačvi.
U Europi Spačva spada među najveće cjelovite hrastove šume. Tako je ona dva puta veća od najveće hrastove šume Fontainebleau (površine 16 885 ha) u Francuskoj – hrastom najbogatijoj europskoj zemlji.
Prva eksploatacija hrastovih šuma vezana je uz pojavu prvih naselja na ovom prostoru, koja su nastala u doba Rimskog Carstva.
