Tikovina – Teak

teck (F); teak (I, D); teack (GB); djati (Indonezija, Malezija); sak (Kambodža); kyun (Mjanmar); sagwan (Indija); gia thi (Vijetnam)

Drvo južne Azije, zlatnožućkaste boje s tamnim prugama, izraženih je godova i s mnogo šara. Ima fini splet godova, visoku razinu oksidacije, ali i trajnosti. Upravo zbog tih svojstava doseže i najvišu cijenu.

Spontano raste u šumama u nižim ili brdovitim predjelima južne Azije, od Indije do Vijetnama. Kao plantažno drvo uspješno se raširilo, pa zato tik nalazimo i na Javi, kao i na nekim drugim indonezijskim otocima, u ekvatorijalnom predjelu Afrike i Srednje Amerike, a prije svega u Ekvadoru.

U odličnim ekološkim uvjetima drvo doseže visinu i 40–45 m i promjer 110–125 cm, iako su mu uobičajene mjere 9–11 m i promjer 0,9–1,5 m. Debla su najčešće ravna i pravilna.

Vjenčasto-porozna vrsta s obojenom srži. Godovi su izraziti, trakovi široki i vidljivi i prostim okom.

Tekstura je gruba, na radijalnom prerezu ima lijep sjaj. Vlakna su većinom ravna, ponekad i isprepletena. Bijela jezgra je svijetlosmeđe boje, a tamni dio zlatnosmeđ sa zelenkastim, ponekad i crnkastim prugama. Na zraku tamni. Površina je na dodir masna, a ima specifičan miris nalik mirisu stare kože. Drvo se malo steže i izvanredno je stabilno: radijalno stezanje iznosi 2,1–3 %, a tangencijalno 4,2–5,8 %.

Gustoća pri 12- do 15-postotnoj vlažnosti kreće se od 520–700 kg/m3. Drvo je srednje tvrdo (450 daN/cm2), vrlo elastično i loše se cijepa. Bijeli dio nije toliko trajan, dok je crni dio drveta vrlo trajan.

Radi izvanredne stabilnosti u lošim vremenskim uvjetima ono je posebno prikladno za vanjsku uporabu, na primjer – za uređivanje vrtova i parkova, dok je u brodogradnji takoreći nezamjenjivo. Koristi se i za izradu brodskih krovova.